Pojmovi „paradentoza“ i „parodontoza“ često se koriste u svakodnevnom govoru, no nijedan od njih nije točan stručni izraz. U stomatologiji koristimo naziv parodontitis kako bismo precizno opisali kroničnu upalnu bolest koja zahvaća zubno meso, kost i ostala tkiva koja drže zub u čeljusti.
"Paradentoza" je pogrešan izraz koji ne označava nijednu stvarnu dijagnozu, dok je "parodontoza" stariji, općenit naziv koji se nekad koristio za slična stanja, ali danas nije u upotrebi jer ne opisuje aktivnu upalu ni njezin uzrok.
U praksi, kada netko kaže da ima paradentozu ili parodontozu, najčešće zapravo misli na parodontitis. To je bolest uzrokovana bakterijama iz zubnog plaka koje izazivaju upalu, razaranje potpornog tkiva i, ako se ne liječi, postupni gubitak zuba.
Zato je važno koristiti ispravan pojam - parodontitis - jer on jasno definira prirodu bolesti i otvara put prema pravilnoj terapiji.
Ne postoji jedan „najbolji lijek“ za parodontitis jer se ova bolest ne liječi tabletom ili antiseptikom - liječi se terapijom koja uključuje temeljito čišćenje, uklanjanje uzroka upale i trajnu kontrolu stanja.
Ključ uspjeha nije u nekoj čudesnoj masti ili vodi za ispiranje, nego u temeljitoj profesionalnoj obradi zuba i korijena, uz edukaciju pacijenta o pravilnoj oralnoj higijeni. To znači:
Sredstva za ispiranje usta (npr. s klorheksidinom) mogu pomoći u fazi terapije, ali nisu zamjena za profesionalnu obradu. Isto vrijedi i za prirodne pripravke - mogu ublažiti simptome, ali ne mogu zaustaviti propadanje kosti.
Dakle, najbolji "lijek" za parodontitis je strukturirana terapija pod vodstvom stomatologa i dosljedna briga o svakodnevnoj oralnoj higijeni. To je jedini put kojim možemo zaustaviti napredovanje bolesti i očuvati zube.
