Amalgamske plombe, poznate i kao “crne plombe”, godinama su se koristile za sanaciju karijesa, ponajprije u stražnjem dijelu usta gdje su žvačne sile najizraženije. Izrađuju se od slitine koja sadrži živu u kombinaciji s drugim metalima poput srebra, kositra i bakra. Upravo zbog sadržaja žive - koja je toksična tvar - postale su predmetom brojnih stručnih i regulatornih rasprava.
Od 1. siječnja 2025. godine, Europska unija donijela je odluku o potpunoj zabrani korištenja dentalnog amalgama u terapiji, čime su amalgamske plombe službeno ukinute kao terapijska opcija. Glavni razlog leži u zaštiti zdravlja pacijenata i okoliša, jer se tijekom vremena može oslobađati mala količina žive, posebno tijekom stavljanja i uklanjanja ispuna, ali i zbog problema s odlaganjem otpada koji sadrži živu.
Osim zdravstvenih i ekoloških razloga, amalgamske plombe imaju i niz funkcionalnih nedostataka - s vremenom mogu uzrokovati mikropukotine u zubu zbog različitog širenja materijala pod termičkim opterećenjem, estetski su izrazito neprivlačne jer su tamne boje, a ne vežu se kemijski za zub, već se ugradnja oslanja na mehaničko zadržavanje, što često zahtijeva uklanjanje više zdravog zubnog tkiva.
Zbog svega navedenog, današnja dentalna medicina oslanja se na suvremenije materijale - kompozite - koji su biokompatibilni, estetski prilagodljivi i funkcionalno dugotrajniji.